Osam tajni uspjeha!

Osam tajni uspjeha Richard St. Johna.
Zašto ljudi uspjevaju? Da li zato što su pametni? Ili jednostavno imaju sreće? Ni jedno, ni drugo. Analitičar Richard St. John sažeo je 7 godina intervjuiranja uspješnih ljudi u ovu 3-minutnu prezentaciju o pravim razlozima uspjeha.

Virtualni dan karijera i znanja

Regionalni Virtualni dan karijera i znanja održat će se od 13. do 20. listopada 2010. na stranici www.dankarijera.com
Virtualni Dan karijera i znanja povezat će posjetitelje sajma s najuspješnijim tvrtkama kod kojih postoji mogućnost za zaposlenje i s edukativnim ustanovama kod kojih mogu saznati sve o mogućnostima dodatnog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja. Sajam će tako posjetiteljima dati uvid u najnovije trendove na globalnom tržištu zapošljavanja, ali im i skrenuti pozornost na važnost ulaganja u znanje kako bi se ostvario uspjeh u poslu.

I ovoga puta sajam će se temeljiti na interaktivnoj komunikaciji čime se doseg do potencijalnih zaposlenika i polaznika edukacije proširuje, ne samo na regiju nego i puno šire.

Gradnja sa slamom

Gradnja pomoću bala slame radikalno je drukčiji pristup procesu gradnje. Kao i kod svih inovativnih ideja, začetnici su strastveni vizionari koji su eksperimentalnom gradnjom uvidjeli njezin potencijal utemeljen na kulturi održive “ekološke gradnje”. Takav način gradnje u građevinarstvo je uveo mnogo novih i korisnih ideja o energetskoj učinkovitosti i odgovornosti za okoliš. Kao građevni materijal, slama dolazi do izražaja u smislu troškovne učinkovitosti i energetske korisnosti. S obzirom da je metoda gradnje prilično jednostavna i jasna, u dizajniranju i gradnji mogu sudjelovati osobe bez ikakvog iskustva, čime se postižu značajne uštede troškova rada. Prvi korak je prirucnik za gradnju kuca od bala slame.

Knjigu mozete naruciti ovdje

Kauč – Couchsurfing

CouchSurfing nije namještaj, niti pronalaženje besplatnog smještaja po cijelom svijetu; to je stvaranje veza diljem svijeta. Mi stvaramo svijet boljim mjestom, otvarajući vrata svojih domova, naših srca i naših života. Otvaramo svoje umove i prihvaćamo znanje koje kulturna razmjena omogućuje. Stvaramo duboke i smislene veze koje prelaze oceane, kontinente i kulture. CouchSurfing želi promijeniti, ne samo način kako putujemo, nego i u kakvoj smo vezi sa svijetom!
Sudjelujte u stvaranju boljeg svijeta! Couchsurfing.org

Dan Planeta Zemlja!

Sretan ti rođendan Zemljo!

Danas se diljem svijeta obilježavao Dan Zemlje. Što ste vi učinili danas za zdravlje našeg planeta? Koliko ste papirića, plastike i ostalog materijala ostavili danas da trune negdje izvan nadzora? Jeste li učinili nešto za naš planet, kao npr. očistili makar jedan kvadratni metar nekog parka, ulice, pokupili smeće što ga je bacio netko kome nije stalo na kakvom planetu živi? Ako jeste, kako se osjećate? Da li vam je poraslo raspoloženje? Da li ste sretniji? Ako niste vi kojima nije stalo do planete, kako se vi osjećate znajući da će trebati godine i godine da se razgradi ono što ste ostavili iza sebe danas.
Kakva je naša planeta danas? Zar se imamo pravo čuditi nevoljama kojima nas priroda počašćuje iz godine u godinu? Nemamo se pravo čuditi, što smo mi ljudi učinili ovom planetu ako se osvrnemo na prošlo stoljeće? Do kada mislimo da će nas Zemlja ovako neodgovorne trpjeti? Zar mislimo da nam se to neće vratiti i što to želimo ostaviti u naslijeđe djeci naše djece?
Danas imamo priliku birati, danas imamo priliku započeti mijenjanje vlastite svijesti. Danas, ne sutra jer sutra je možda prekasno. Danas imamo priliku sačuvati šume, sačuvati vodu, sačuvati zrak. Imamo priliku svi skupa sačuvati Zemlju kako bi je ostavili ovako prekrasnu u naslijeđe budućim generacijama.

A tebi draga Zemljo, sretan i ovaj rođendan, želimo ti da nam ostaneš prekrasna kakva jesi i da ti ne ponestane strpljenja za naše gluposti i greške.

Hrvatsko ribarstvo kako i kuda dalje?

U Vukovaru se održava 4. međunarodni znanstveno-stručni skup o slatkovodnom ribarstvu pod nazivom Hrvatsko ribarstvo kako i kuda dalje? Na ovom znanstveno-stručnom skupu će se predstaviti najnovija znanstvena saznanja iz područja akvakulture. Cilj skupa je potaknuti raspravu o stanju u kojemu se hrvatsko slatkovondno ribarstvo nalazi danas. Sudjeluju stručnjaci i stručnjakinje iz Slovenije, Mađarske, Češke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Dvodnevni skup održava se u svečanoj dvorani Lavoslava Ružičke pod organizaciskom palicom Hrvatske gospodarske komore i Veleučilište Lavoslav Ružička, a pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede te Ministarstvo regionalnog razvoja.

Vukovarsko Lutkarsko Proljeće

U okviru 15. vukovarskog lutkarskog proljeća, 13 lutkarskih kazališta i kazališnih skupina iz Hrvatske te jedna iz Mostara (BiH) odigralo je ukupno 98 predstava u Vukovaru, Vinkovcima, Županji i Iloku te u 16 vukovarsko-srijemskih općina i u Orašju . Prema podacima organizatora festivala, Koncertno-kazališne agencije “Asser Savus” iz Vinkovaca, predstave je vidjelo više od 25.000 vukovarsko-srijemske djece. Održani su i brojni popratni događaji, izložbe te likovna, lutkarska i filmska radionica.

Gladna Slavonija, Gladna Hrvatska!

Ovih dana smo svjedoci mnogobrojnim seljačkim prosvjedima. Ta činjenica ne čudi s obzirom ako se osvrnemo na trenutačno stanje u poljoprivredi koje bi se u najmanju ruku dalo opisati onom starom “ne znaš tko pije, a tko plaća”. Ono što je dovelo do tog stanja, kada pogledamo malo u povijest je neosporna činjenica da se naši seljaci nisu još priviknuli na funkcioniranje u kapitalističkom sustavu. Još uvijek su žive posljedice socijalističkog sustava koji se brinuo za poljoprivrednike i gdje je poljoprivredna proizvodnja bila uvijek “isplativa”.
Međutim, ova činjenica  je ipak donekle oboriva. Jasno je našim poljoprivrednicima da se sami moraju brinuti za sebe, ali ono što im nije jasno i radi čega su se podigli prosvjedi jest to da ne postoji strategija jasne poljoprivredne proizvodnje na razini države. Ne postoje jasno definirani ciljevi i potrebe za određenom poljoprivrednom proizvodnjom, te su poljoprivrednici  prepušteni sami sebi. E, to je činjenica koju si ni jedna država ne smije dopustiti. Poljoprivreda je jedan od temelja gospodarstva, kao takva utječe na sve segmente gospodarstva, od uvoza i izvoza do stvaranja državnih robnih zaliha. Svaka država mora odrediti prioritete u proizvodnji i odrediti proizvodne kvote za određeni proizvod u poljoprivredi, te na taj način poticati proizvodnju onog čega više trebamo i čemu stremimo i smanjivati proizvodnju onog što nam je višak.

Problem poljoprivrede je kompleksan i ne smije se promatrati sa jednog stajališta. Ne smije se promatrati sa stajališta da su prosvjedi tu radi smanjenja poticaja za 40%. Da, i to je istina ali ne potpuna. Poljoprivreda je dovedena na sam rub propasti raznoraznim špekulacijama, utjecajima i lobijima. Dovoljno govori činjenica da su prošle godine za vrijeme berbe jabuka ukinute uvozne carine na jabuke. Kad se ta situacija promatra sa određene udaljenosti jasno je da je to napravljeno da bi se oborila cijena domaćim proizvođačima.

Neusporediv je odnos domaćih i stranih poljoprivrednih proizvođača. Činjenica je da su strani proizvođači konkurentniji od naših, međutim, činjenica je da njihove matične zemlje nisu uništavale domaću proizvodnju nego su je poticale, poticali su vlastite proizvođače i na zaduživanje po povoljnijim uvjetima kako bi se razvili i uložili u nove tehnologije, također, činjenica je da su se ti procesi u njihovim zemljama događali prije dvadeset i više godina, dok su se za razliku od tih stranih proizvođača naši domaći borili za suverenitet domovine.

Naši proizvođači također ulažu u modernizaciju proizvodnje i smanjenje troškova, međutim, ulažu ne vlastita sredstva nego ih kreditiraju poslovne banke i ne postoje povoljni uvjeti kreditiranja, primorani su raditi za kamatu i to opet stranim bankama jer ne postoji specijalizirana domaća banka koja bi svojim poslovanjem pratila isključivo poljoprivedu.

Zato, smanjenje poticaja od 40% je bila kap koja je prelila čašu našim poljoprivrednicima. S pravom traže zaostala plaćanja od države jer ih banka neće pitati zašto nisu podmirili ratu za mehanizaciju. Likvidnost države prema poljoprivrednicima je premašila sve granice.

Činjenica je da je poljoprivreda stavljena na marginu. Činjenica je da ne postoji plan i program razvoja poljoprivrede i da se poljoprivreda svodi na svaštarenje. Činjenica je da naši poljoprivredni proizvođači radi toga neće biti konkurentni u Europskoj Uniji. I činjenica je to da će se svima nama vratiti, možda kao bumerang, kad budemo na svom stolu imali bezukusne rajčice tretirane “bojom”.

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.